Jedna od najbrže rastućih prijetnji zlonamjernim softverom pogodila je golem broj tvrtki u posljednjih osamnaest mjeseci, a većina njih toga nije ni svjesna. Riječ je o prijetnji nazvanoj kriptojacking, čiju popularnost ponajprije duguje dramatičnom rastu cijene Bitcoina, odnosno drugih kriptovaluta, krajem 2017. godine. Većina žrtava kriptojackinga nije svjesna infekcije vlastitog sustava jer njegovo djelovanje nije ometajuće za korisnika – zlonamjerni softver samo krade računalnu snagu vašeg CPU procesora i električnu energiju utrošenu na njega.
Osnove rudarenja kriptovaluta
Za razumijevanje funkcioniranja kriptojackinga nije potrebno mnogo objašnjavanja, dovoljno je predstaviti osnove rudarenja kriptovaluta. Rudarenje većine kriptovaluta uključuje mnogo dobrovoljaca iz cijelog svijeta koji pokušavaju riješiti specifičan matematički problem zahtjevan za računalnu snagu, u zamjenu za nagradu za najbržega među njima. Rezultat se upisuje u dijeljenu bazu podataka transakcija, odnosno šalje se svim sudionicima, a „minigra“ počinje iznova. Kod Bitcoina svaka od tih minigara prosječno traje 10 minuta. Javna provjerljivost valjanosti i međusobna povezanost rezultata osiguravaju automatiziranu verifikaciju transakcija izvršenih u sustavu, stoga više nije potrebno dodatno provjeravati njihovu valjanost preko bilo koje autoritativne institucije poput banke. Cijeli se proces naziva Proof-of-Work (PoW) i učinkovito je rješenje problema dvostrukog trošenja, svojstvenog svim digitalnim valutama, te jedan od najvrjednijih doprinosa blockchain tehnologije.
Za rudarenje većine kriptovaluta, uključujući Bitcoin, danas se koristi za to optimizirani hardver, sposoban riješiti zadani problem višestruko brže od običnih računalnih procesora, a pritom neprikladan za gotovo bilo što drugo. Nazivaju se ASIC čipovima, odnosno integriranim krugovima za specifične primjene.
Međutim, postoji i niz kriptovaluta koje za vlastito rudarenje zahtijevaju izračun matematičkih problema osmišljenih tako da budu otporni na poznate vrste ASIC čipova te da za njihov izračun budu učinkovitiji uobičajeno dostupni GPU-ovi, odnosno grafičke kartice (a rubno i CPU). Razlog tomu je široka, globalna dostupnost GPU-ova u usporedbi s ASIC čipovima, čiju proizvodnju zasad kontrolira tek vrlo mala, pretežno kineska skupina tvrtki, s rokovima isporuke dugima više mjeseci. Razvojni inženjeri tako nastoje proces rudarenja (provjere transakcija) učiniti dostupnim što većem broju zainteresiranih i smanjiti vjerojatnost da mali broj snažnih igrača preuzme više od 51 % snage mreže, jer bi u tom slučaju mogli zloupotrijebiti već spomenutu problematiku dvostrukog trošenja, odnosno vraćati već potrošeni novac natrag u novčanik, čime bi, osim de facto krađe, diskreditirali upotrebljivost napadnute kriptovalute. Takvi napadi od 51 % na manje PoW kriptovalute sve su češći.
Coinhive ili alternativna monetizacija web sadržaja?
Neželjena posljedica optimizacije rudarenja za uobičajene GPU i CPU procesore jest fenomen kriptojackinga. Domišljati razvojni inženjeri naime osmislili su način kako matematički zadatak, čije je rješavanje bit rudarenja, podijeliti na mnogo malih dijelova i dati ih na izračun tisućama CPU procesora na korisničkim računalima putem aplikacija za Windows ili Linux odnosno putem JavaScript koda koji se izvršava u korisnikovu pregledniku, a pokreće ga pregledavana stranica. Najpoznatija i najraširenija implementacija rudarenja kriptovaluta putem internetskih preglednika postala je aplikacija Coinhive, koja se usredotočuje na rudarenje kriptovalute Monero.
No ne događa se nešto nepošteno svugdje gdje naiđete na kod Coinhivea ili slične usluge – upotreba aplikacije na web-stranicama može biti i potpuno transparentan i legitiman, iako marginalan, način monetizacije sadržaja – isprobao ga je, primjerice, i popularni američki časopis Salon.com. Osim pregledavanja uz pretplatu bez oglasa i besplatnog pregledavanja s oglasima, nudio je i treću mogućnost: pregledavanje bez oglasa u zamjenu za kratkotrajno rudarenje vlastitim računalom. Coinhive skriptu koristi i poznati piratski portal thepiratebay.org.
Stvarnost je takva da čak i stranice sa sto tisuća dnevnih posjetitelja putem Coinhivea i sličnih usluga zarade tek nekoliko kuna. I Salon.com je prekinuo monetizaciju putem rudarenja kriptovaluta. Ni izgradnja i upravljanje botnetima sa zaraženim stranicama i korisničkim računalima nije osobito unosno. Razlog je, s jedne strane, pad cijene velike većine kriptovaluta za dobrih 90 % od prošle godine, a s druge i ponajprije relativna neprikladnost korisničkih CPU-ova za rudarenje kriptovaluta u usporedbi ne samo s ASIC čipovima nego i s GPU karticama, koje se pak ne mogu aktivirati putem JavaScripta, pa tako ni preko web-preglednika, te ih stoga zasad nije moguće zloupotrijebiti za kriptojacking.
Jednostavno rečeno, rudarenje putem preglednika nudi malo koristi uz velik trošak. To doduše odvraća većinu zainteresiranih za legitimnu upotrebu, kao i neke hakere, ali još uvijek postoji dovoljno web-stranica i korisničkih računala zaraženih izmijenjenom Coinhive skriptom koja hakerima nesebično rudare pomoću tuđih uređaja i ukradene električne energije, makar samo u malim iznosima.
Hakeri pristup vašem sustavu dobivaju provjerenim tehnikama infiltracije poput phishinga i napada čovjek u sredini. Sofisticiranije varijante zlonamjernog softvera za kriptojacking postavljene su tako da se pokreću samo kada je korisnik neaktivan ili da ne kradu više od 20 % CPU-a kako bi ih bilo teže otkriti. Većina korisnika krivnju za lagano usporavanje ili trenutačnu opterećenost procesora vjerojatno će pripisati najnovijem ažuriranju OS-a, previše otvorenih prozora u pregledniku ili zastarjelom hardveru.
Skrivena prijetnja
Teško ga je otkriti i vjerojatno se gotovo neće odraziti na kvalitetu vaše interakcije s računalom – zašto onda uopće govorimo o zlonamjernom softveru za kriptojacking? Zato što u zaražene sustave obično dovodi i svoje opasnije rođake, poput ransomwarea. Na zaraženim stranicama i u poveznicama phishing e-poruka danas često oba zlonamjerna softvera čekaju zajedno s dijelom koda koji najprije provjerava stanje dodatne zaštite vašeg uređaja, a zatim određuje koji će zlonamjerni softver biti isplativije pokrenuti.
Iz činjenice da ransomware i zlonamjerni softver za kriptojacking koriste isti vektor napada proizlazi i dobra vijest: od obaju se možete zaštititi praktično na isti način:
- Obrazujte korisnike o najčešćim vektorima napada zlonamjernog softvera
- Promijenite zadane postavke u preglednicima i onemogućite web-stranicama pokretanje JavaScripta
- Instalirajte endpoint AV softver koji se može nositi s najčešćim prijetnjama i redovito ga ažurirajte
- Uvedite kibernetičku zaštitu temeljenu na umjetnoj inteligenciji, poput Acronis Active Protection, koja trenutačno prepoznaje i zaustavlja ransomware i napade kriptojackinga – uključujući napade koji koriste zero-day exploite, protiv kojih su klasični antivirusi nemoćni – prije nego što se stignu nastaniti u vašem sustavu.
Zaključno
Sam kriptojacking stoga nije nešto čega biste se trebali pretjerano bojati. Međutim, raširenost tog fenomena jasno ukazuje na činjenicu da još uvijek postoji mnogo krajnjih korisnika i tvrtki koje ne koriste osnovne sigurnosne mjere ni moderna i funkcionalna rješenja poput Acronis Active Protection.
Ne dopustite da vam pokvari Božić i isprobajte jedan od naših proizvoda koji sadrže Acronis Active Protection ili barem besplatno preuzmite samostalnu aplikaciju Acronis Ransomware Protection.
Izvor: https://www.acronis.cz/cryptojacking-taskarice-znacici-zavaznejsi-problemy/
Autor članka: Uredništvo ZEBR.ai
