Jedna od najbrže rastućih prijetnji zlonamjernog softvera pogodila je ogroman broj kompanija u posljednjih osamnaest mjeseci, a većina njih toga nije ni svjesna. Riječ je o prijetnji nazvanoj cryptojacking, čijoj popularnosti je prvenstveno doprinio dramatičan rast cijene Bitcoina, odnosno drugih kriptovaluta, krajem 2017. godine. Većina žrtava cryptojackinga nije svjesna infekcije vlastitog sistema, jer njegovo djelovanje nije ometajuće za korisnika – zlonamjerni softver samo krade računarsku snagu vašeg CPU procesora i električnu energiju utrošenu na njega.
Osnove rudarenja kriptovaluta
Za razumijevanje funkcionisanja cryptojackinga ne treba mnogo objašnjavati, dovoljno je predstaviti osnove rudarenja kriptovaluta. Rudarenje većine kriptovaluta uključuje mnogo dobrovoljaca iz cijelog svijeta koji pokušavaju riješiti specifičan matematički problem zahtjevan po računarskoj snazi, u zamjenu za nagradu za najbržeg među njima. Rezultat se upisuje u dijeljenu bazu podataka transakcija, odnosno šalje se svim učesnicima, i „mini-igra“ počinje ponovo. Kod Bitcoina svaka od ovih mini-igara u prosjeku traje 10 minuta. Javna provjerljivost valjanosti i međusobna povezanost rezultata osiguravaju automatizovanu verifikaciju transakcija izvršenih u sistemu, zbog čega više nije potrebna dodatna provjera njihove valjanosti od strane bilo koje autoritativne institucije poput banke. Cijeli proces naziva se Proof-of-Work (PoW) i predstavlja efikasno rješenje problema dvostrukog trošenja, svojstvenog svim digitalnim valutama, te jedan od najvrednijih doprinosa blockchain tehnologije.
Za rudarenje većine kriptovaluta, uključujući Bitcoin, danas se koristi hardver optimizovan za tu svrhu, sposoban da dati problem riješi višestruko brže od običnih računarskih procesora, a pritom neprikladan za gotovo bilo šta drugo. Nazivaju se ASIC čipovi, odnosno integrisana kola za specifične primjene.
Međutim, postoji i niz kriptovaluta koje za vlastito rudarenje zahtijevaju izračunavanje matematičkih problema osmišljenih tako da budu otporni na poznate vrste ASIC čipova i da za njihov izračun budu efikasniji uobičajeno dostupni GPU-ovi, odnosno grafičke kartice (a marginalno i CPU). Razlog za ovaj korak je široka, globalna dostupnost GPU-ova u odnosu na ASIC čipove, čiju proizvodnju zasad kontroliše samo vrlo mala, pretežno kineska grupa kompanija, uz rokove isporuke duge više mjeseci. Programeri tako nastoje učiniti proces rudarenja (verifikacije transakcija) dostupnim što većem broju zainteresovanih i smanjiti vjerovatnoću da mali broj moćnih aktera preuzme kontrolu nad više od 51 % snage mreže, jer bi u tom slučaju mogli zloupotrijebiti već spomenutu problematiku dvostrukog trošenja, odnosno vraćati već potrošeni novac nazad u novčanik, čime bi, osim što bi de facto krali, diskreditovali upotrebljivost napadnute kriptovalute. Ovi napadi od 51 % na manje PoW kriptovalute sve su češći.
Coinhive ili alternativna monetizacija web sadržaja?
Neželjena posljedica optimizacije rudarenja za uobičajene GPU i CPU procesore je fenomen cryptojackinga. Lukavi programeri su, naime, osmislili način kako matematički zadatak, čije je rješavanje suština rudarenja, podijeliti na mnogo malih dijelova i dati ih na izračun hiljadama CPU procesora na korisničkim računarima putem aplikacija za Windows ili Linux, odnosno putem JavaScript koda koji se izvršava u korisnikovom pregledniku, a pokreće ga pregledana stranica. Najpoznatija i najrasprostranjenija implementacija rudarenja kriptovaluta putem internet preglednika postala je aplikacija Coinhive, koja se fokusira na rudarenje kriptovalute pod nazivom Monero.
Ipak, ne dešava se nešto nepošteno svuda gdje naiđete na Coinhive kod ili sličnu uslugu – korištenje aplikacije na web stranicama može biti potpuno transparentan i legitiman, iako marginalan način monetizacije sadržaja – isprobao ga je, na primjer, i popularni američki magazin Salon.com. Pored pregledavanja uz pretplatu bez reklama i besplatnog pregledavanja s reklamama, nudio je i treću mogućnost: pregledavanje bez reklama po cijenu kratkotrajnog rudarenja vlastitim računarom. Coinhive skriptu koristi i poznati piratski portal thepiratebay.org.
Realnost je takva da čak i stranice sa stotinu hiljada dnevnih posjetilaca putem Coinhivea i sličnih usluga zarade samo nekoliko kruna. Čak je i Salon.com prekinuo monetizaciju putem rudarenja kriptovaluta. Ni izgradnja i upravljanje botnetima sa zaraženim stranicama i korisničkim računarima nije naročito unosno. Razlog je, s jedne strane, pad cijene ogromne većine kriptovaluta od prošle godine za dobrih 90 %, a s druge, prije svega, relativna neprikladnost korisničkih CPU-ova za rudarenje kriptovaluta u poređenju ne samo s ASIC čipovima nego i s GPU karticama, koje se pak ne mogu aktivirati putem JavaScripta, pa samim tim ni putem web preglednika i zasad se ne mogu zloupotrijebiti za cryptojacking.
Jednostavno rečeno, rudarenje putem preglednika nudi malo koristi uz velike troškove. Iako to odvraća većinu zainteresovanih za legitimnu upotrebu, kao i neke hakere, i dalje postoji dovoljno web stranica i korisničkih računara zaraženih izmijenjenom Coinhive skriptom, koji hakerima nesebično rudare uz pomoć tuđih uređaja i ukradene električne energije, makar samo u malim iznosima.
Hakeri pristup vašem sistemu dobijaju provjerenim tehnikama infiltracije poput phishinga i man-in-the-middle napada. Sofisticiranije varijante cryptojacking zlonamjernog softvera postavljene su tako da se pokreću samo kada je korisnik neaktivan ili da ne kradu više od 20 % CPU snage, kako bi ih bilo teže otkriti. Većina korisnika će krivicu za blago usporavanje ili trenutnu opterećenost procesora vjerovatno pripisati najnovijem ažuriranju OS-a, previše otvorenih prozora u pregledniku ili zastarjelom hardveru.
Skrivena prijetnja
Teško ga je otkriti i vjerovatno se gotovo neće odraziti na kvalitet vaše interakcije s računarom – zašto onda uopšte govorimo o cryptojacking zlonamjernom softveru? Zato što u zaražene sisteme obično dovodi i svoje opasnije rođake, poput ransomwarea. Na zaraženim stranicama i u linkovima phishing e-poruka danas oba zlonamjerna softvera često čekaju zajedno s dijelom koda koji najprije provjeri stanje ostale zaštite vašeg uređaja, a zatim odredi koji će zlonamjerni softver biti isplativije pokrenuti.
Iz korištenja istog vektora napada za ransomware i cryptojacking zlonamjerni softver proizlazi i dobra vijest: od oba se možete zaštititi praktično na isti način:
- Edukajte korisnike o najčešćim vektorima napada zlonamjernog softvera
- Ukinite zadane postavke u preglednicima i onemogućite web stranicama pokretanje JavaScripta
- Instalirajte krajnji AV softver koji se može nositi s najčešćim prijetnjama i održavajte ga ažuriranim
- Implementirajte kibernetičku zaštitu zasnovanu na umjetnoj inteligenciji, kao što je Acronis Active Protection, koja odmah prepoznaje i zaustavlja ransomware i cryptojacking napade – uključujući napade koji koriste zero-day exploite, protiv kojih su klasični antivirusi nemoćni – prije nego što se stignu nastaniti u vašem sistemu.
Zaključak
Sam cryptojacking, dakle, nije nešto čega biste se trebali pretjerano bojati. Međutim, rasprostranjenost ovog fenomena jasno ukazuje na činjenicu da i dalje postoji mnogo krajnjih korisnika i kompanija koji ne koriste osnovne sigurnosne mjere niti moderna i funkcionalna rješenja poput Acronis Active Protection.
Ne dozvolite da vam pokvare Božić i isprobajte jedan od naših proizvoda koji sadrže Acronis Active Protection ili barem besplatno preuzmite samostalnu aplikaciju Acronis Ransomware Protection.
Izvor: https://www.acronis.cz/cryptojacking-taskarice-znacici-zavaznejsi-problemy/
Autor članka: Redakcija ZEBR.ai
