O vlastitoj sigurnosti u svakodnevnom životu brinemo nekako automatski. Koristimo sigurnosne pojaseve u automobilu, kacigu na biciklu i skijama, imamo ugrađene sigurnosne uređaje u stanu, stajemo na crveno i zaključavamo automobil. Međutim, u virtuelnom svijetu o svojoj sigurnosti brinemo znatno lošije.
VJEROVATNO je to zato što u svakodnevnom životu znamo kako se trebamo ponašati i na šta trebamo paziti. Poznajemo prijetnje i stoga možemo zamisliti njihove posljedice, stvari radimo automatski i u skladu s tim postupamo. Međutim, u digitalnom životu nismo toliko dobro upoznati s prijetnjama. Uglavnom ne znamo koje tačno postoje i šta mogu donijeti. Pritom se, kako se sve više selimo u digitalni prostor, štete od sajber incidenata postepeno približavaju gubicima uzrokovanim „tradicionalnim“ nesrećama u stvarnom svijetu.
POJASEVI DA, SIGURNOSNE KOPIJE NE
Kompanija Acronis provela je početkom ove godine, još prije pandemije COVID-19, istraživanje među pojedincima i organizacijama. Prema njemu, 68 posto običnih korisnika nekada je doživjelo gubitak podataka ili uređaja, vlastitih ili članova porodice. To je tri procentna boda više nego u prošlogodišnjem istraživanju. Značajno su porasle zabrinutosti običnih korisnika zbog ransomware napada (za 29 posto), cryptojackinga (za 31 posto) i socijalnog inženjeringa (za 34 posto). Uprkos tome, postoji veliki broj korisnika koji ne prave sigurnosne kopije svojih podataka niti ih na drugi način štite. Tako se kreću digitalnim svijetom kao da se voze automobilom bez pojaseva.
Kompanije se štite znatno više, ali ipak je već 42 posto njih doživjelo prekide rada zbog gubitka poslovnih podataka – to je 12 procentnih bodova više nego prošle godine. Na nivou kompanija prvenstveno se povećava učestalost izrade sigurnosnih kopija: značajno je porastao broj IT administratora koji prave sigurnosne kopije najmanje jednom dnevno (sada 27 posto) ili više puta dnevno (sada 15 posto), dok se brzo smanjuje broj onih koji ih prave samo jednom ili dvaput mjesečno (sada 20 posto). Međutim, ni to još nije dovoljno, jer su hakerski napadi usmjereni prvenstveno tamo gdje im donose najviše novca. Samo jedan napad na nezaštićenu organizaciju može prouzrokovati višemilionsku štetu, a u slučaju bolnice čak i ugroziti živote pacijenata.
ŠTA LAKŠE MOŽEMO ZAMIJENITI: MOBITEL ILI PODATKE?
Uvjereni smo da je gubitak fizičkog predmeta u stvarnom svijetu gori od gubitka digitalnih informacija. To nije sasvim tačno: neke studije govore da je gubitak ključnih podataka i privatnih fotografija za mnoge ljude emocionalno značajniji od gubitka mobilnog telefona na kojem su bile pohranjene jedinstvene fotografije ili videozapisi.
Šta se sve može dogoditi ako se u digitalnom prostoru ne štitimo kao u stvarnom? Gubitak ličnih podataka i poslovnih dokumenata zahtijeva mnogo vremena ili sredstava za njihov oporavak. Gubitak novca usljed ransomware napada može značiti da će biti potrebno platiti ucjenjivačima za vraćanje pristupa kritičnim podacima. Gubitak privatnosti može nastati objavljivanjem osjetljivih informacija, lažnih e-mailova i faktura, uz naknadne finansijske prevare.
Stoga nije tačno da su gubici ili krađa digitalne imovine zanemarivi u odnosu na gubitke fizičke imovine. A uz sve veću ovisnost o online svijetu, oni će dodatno rasti.
KOLIKO STE FIT?
Preostaje samo više upozoravati na prijetnje, ali i na rješenja koja ne moraju biti ni složena ni skupa. Inicijativa Budi Cyber Fit! usmjerena je upravo na povećanje svijesti o rizicima u sajber svijetu. Ona je reakcija na situaciju u kojoj rijetko ko svjesno zanemaruje brigu o svom zdravlju u stvarnom svijetu, ali potcjenjuje rizike u digitalnom svijetu, koji mogu imati jednako ozbiljne posljedice po njegov privatni i poslovni život.
Najveći problem, dakle, nije sigurnost, već upravo potcjenjivanje prijetnji. Na www.budcyberfit.cz pojedinci i kompanije mogu saznati više o aktuelnim rizicima u sajber prostoru. Tamo im je na raspolaganju jednostavan obrazac koji će nakon popunjavanja ispitaniku reći koliki je njegov Cyber Fit rezultat. Inicijativa se obraća potrošačima koji koriste svoje računare i mobilne uređaje u lične svrhe, profesionalnim korisnicima i organizacijama koje koriste više računara.
Ako se želimo odgovorno ponašati u stvarnom životu, idemo na preventivne preglede kod ljekara. Želimo li se odgovorno ponašati i u digitalnom životu, trebali bismo imati pregled stanja vlastitog sistema sajber sigurnosti. Budi Cyber Fit! želi funkcionisati kao mjesto na koje pojedinci i kompanije dolaze na preventivne preglede svog sajber zdravlja.
Ovaj tekst objavljen je 15. 10. u časopisu Reflex
Autor članka: Redakcija ZEBR.ai
