Za većinu ljudi pojam VPN (Virtual Private Network) donedavno je bio nešto poput španskog sela (pazite, ne miješati sa španskom gripom!). Tek je infekcija COVID-19 nenamjerno doprinijela značajnoj edukaciji u ovoj oblasti i potaknula mnoge korisnike koji rade od kuće da se počnu zanimati za sigurnu vezu s korporativnim mrežama i koristiti je. Ali ne samo VPN, obični korisnici su tokom rada od kuće imali priliku izbliza upoznati i mnoge druge IT pogodnosti.
VPN veza
Preko noći se veliki dio zaposlenika našao u svojim kućnim „kancelarijama“. Kako bi mogli nastaviti raditi, naravno, potrebni su im internet veza i pristup informacijama pohranjenim na korporativnim serverima. Prvo se može riješiti preko kućnog pružaoca usluga, drugo je već teže – pristup korporativnim podacima izvana trebao bi biti brz i, prije svega, siguran, što kućni wi-fi svakako nije.
VPN stvara podatkovni tunel između lokalne mreže i računara kućnog korisnika, tako da cijela veza izgleda kao da korisnik sjedi u kancelariji kompanije. Šifriranjem prenesenih podataka štiti informacije pohranjene na korporativnim serverima od čitanja ili krađe. To je posebno važno sada, kada su kibernetički napadači osjetili priliku i u vezi s karantinom napadaju upravo nezaštićene veze.
Međutim, prilikom uspostavljanja pouzdane VPN veze potrebno je poštovati nekoliko važnih pravila, kako na strani kompanije, tako i korisnika. Kompanija GFI Software, koja je tokom krize uzrokovane koronavirusom besplatno ponudila VPN funkcionalnost svog rješenja Kerio Control, na svojoj web stranici navodi 10 preporuka. Iako ovdje nemamo prostora za njihov potpuni popis, u svakom slučaju ključno je pravilo jednostavna i brza implementacija i za netehničke korisnike koji rade na daljinu, dovoljan kapacitet veze (uključujući mobilne uređaje) te sistem za održavanje kontinuiteta poslovanja u slučaju prekida internet veze.
Dijeljenje dokumenata
Još prije nekoliko mjeseci bilo je sasvim uobičajeno da ljudi nakon dolaska kući trebaju završiti neke preostale radne obaveze, pa su slali dokumente i datoteke na Dropbox ili Google Drive radi naknadnog preuzimanja preko kućne mreže. IT administratori su doduše stiskali zube, ali ako nije došlo do sigurnosne prijetnje, zažmirili bi na jedno oko. Međutim, epidemija je u potpunosti promijenila pravila igre: broj takvih korisnika višestruko je porastao, kao i sigurnosni rizik zbog povećane pažnje hakera.
Mnoge kompanije su zato počele prelaziti na profesionalne cloud platforme za udaljenu saradnju koje omogućavaju dijeljenje i sinhronizaciju datoteka. Prednost ovih cloud usluga je mogućnost da gotovo odmah omoguće funkcionalnost dijeljenja, a sigurnost na vrlo visokom nivou također je odmah dostupna. Obični korisnici su tako odjednom dobili rješenje za svoje potrebe da brzo, a istovremeno sigurno, pristupaju potrebnim datotekama smještenim na jednom centralnom mjestu.
Situacija pogoduje cloud uslugama ne samo za dijeljenje datoteka, nego općenito i za osiguravanje sveobuhvatne cloud kibernetičke sigurnosti. Rad na daljinu povećava korištenje integriranih platformi za kibernetičku zaštitu te udaljeno upravljanje i nadzor od MSP pružalaca, koji nude usluge kao što su Acronis Cyber Protect, odnosno SolarWinds RMM.
Videokonferencije, arhiviranje
Ograničen pristup kancelarijama ili ograničena mogućnost izlaska iz kuće uputili su zaposlenike na kontakt uživo putem videokonferencija, webinara ili, u nekim slučajevima, čak i cijelih virtualnih konferencija. Korisnici su tako stekli nove tehničke vještine (dijeljenje ekrana, dopisivanje tokom prijenosa, postavljanje pozadine i slično), kao i iskustvo prezentiranja u virtualnom prostoru. Iskustva IT dobavljača govore da je u kompanijama tokom posljednja dva mjeseca došlo do ubrzanja prelaska na Office 365, pri čemu je glavni razlog bio Microsoft Teams.
Druga glavna motivacija za migraciju kompanija na Office 365 je prebacivanje korporativne elektronske pošte u cloud. Organizacije koje su ranije planirale migrirati e-mailove na Office 365 prelaze upravo sada – pandemija koronavirusa djeluje kao značajan katalizator. Kao posljedica sveobuhvatne promjene korporativne elektronske pošte raste i potražnja za rješenjima za arhiviranje, koja zaposlenicima pružaju direktan pristup starijim e-mailovima i povećavaju efikasnost njihovog svakodnevnog rada.
Jedna od nedavnih šala na Facebooku govorila je da najveći pokretači korporativne digitalizacije nisu ni CEO ni CIO menadžeri, već COVID-19. Pitanje je koliko je istine u toj tvrdnji, ali da su posljedice epidemije koronavirusa doprinijele boljem razumijevanju i korištenju savremenih IT alata među običnim korisnicima, potpuno je neosporno.
Autor članka: Redakcija ZEBR.ai
